Velika većina građana Srbije, njih 75 odsto, smatra Kinu prijateljskom zemljom, gotovo polovina ima pozitivan stav o kineskom komunističkom državnom uređenju, dok 64 odsto veruje da će budući odnosi dve zemlje biti bolji, iako gotovo niko od ispitanih - njih 96 odsto - kaže da nikada nije bio u Kini, rezultati su istraživanja Instituta za evropske poslove.
Rezultati istraživanja Instituta za evropske poslove o odnosu građana Srbije prema Kini (Foto: IEP, skrinšot)
Prema rezultatima koje je predstavio Institut, samo četvrtina ispitanika ima negativan stav o komunističkom uređenju društva u Kini, dok stav nema oko trećine ispitanih.
Poslednjih godina primećen je blagi rast negativnog stava i pad pozitivnog stava prema komunističkom uređenju Kine među građanima Srbije, navodi se u saopštenju Instituta.
Rezultati istraživanja Instituta za evropske poslove o odnosu građana Srbije prema Kini (Foto: IEP, skrinšot)
Istraživanje je pokzalo da 35,8 odsto ispitanih građana Srbije daje najvišu ocenu 5 u vezi sa odnosom Srbije i Kine. Slično mišljenje deli i značajan procenat (34,4 odsto) ispitanika koji daju ocenu 4, dok je petina njih dala srednju ocenu. Samo mali procenat (3,8 odsto) ocenjuje ovaj odnos negativno, dajući ocene 1 ili 2. Prosečna ocena iznosi 4.08, iako je neznatno niža u odnosu na prethodna dva istraživanja, navodi se. Građani Beograda daju niže prosečne ocene u poređenju sa ostalim regionima, dok građani Vojvodine iznose više ocene.
Istraživanje takođe otkriva da gotovo dve trećine građana Srbije veruje da će odnosi između Srbije i Kine biti bolji u budućnosti.
Građani se najčešće informišu o odnosu između Srbije i Kine putem televizije (30,2 odsto), zatim putem internet portala (27,6 odsto), a na trećem mestu su društvene mreže.
Rezultati istraživanja Instituta za evropske poslove o odnosu građana Srbije prema Kini (Foto: IEP, Skrinšot)
Gotovo polovina ispitanika 49,7 odsto smatra da je Kina zemlja koja je najviše pomogla Srbiji tokom pandemije koronavirusa. Evropsku uniju je navelo 14.3 odsto, Rusiju 4.7 odsto, a svaki deseti smatra da nijedna zemlja nije pružila pomoć. Primećen je opadajući trend u percepciji uloge Kine i rastući procenat onih koji povezuju Evropsku uniju s pomoći Srbiji, navodi Institut.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se i dalje percipira kao političar koji najviše doprinosi dobrim odnosima Srbije i Kine, mada je procenat onih koji to navode opao u odnosu na prethodno istraživanje (47,6 odsto u ovom istraživanju u odnosu na 70,8 odsto u martu 2022. godine).
Većina ispitanika - 74,8 odsto - vidi Kinu kao prijatelja Srbije.
"Međutim, postoje regionalne i generacijske razlike, pri čemu stanovnici Istočne i Južne Srbije češće izražavaju to mišljenje, dok su ispitanici iz Beograda i pripadnici uzrasta 45-59 godina manje skloni da tako percipiraju Kinu. Primećen je blagi opadajući trend u ovoj percepciji u odnosu na prethodne talase", saopšteno je.
Rezultati istraživanja Instituta za evropske poslove o odnosu građana Srbije prema Kini (Foto: IEP, Skrinšot)
Gotovo podjednak broj ispitanika smatra da nema dovoljno informacija o odnosu Srbije i Kine, kao i onih koji sebe smatraju dovoljno informisanim.
Samo 4,3 odsto ispitanika je posetilo Kinu, među kojima preovlađuju stanovnici Beograda.
Kineske investicije u Srbiji pozdravlja dve trećine ispitanika, dok 16.9 odsto smatra da nisu dobrodošle. Mladi češće smatraju da su investicije dobra stvar, dok sredovečni (30-44) i stanovnici glavnog grada češće izražavaju negativno mišljenje.
Ovogodišnje istraživanje, treće po redu, Institut za evropske poslove sproveo je u saradnji sa istraživačkom kućom Smart Plus Research u periodu od 11. do 29. maja 2023. godine, na reprezentativnom uzorku od 1.200 ispitanika na teritoriji Srbije, bez Kosova , metodom CAWI, kvantitativnim istraživanjem putem WEB panela, navodi se u saopštenju.
Celo istraživanje u PDF formatu može se preuzeti ovde.